Mak

Mak je jednogodišnja zeljasta biljka, glavni korijen se račva u mali broj bočnih korijenova, i ulazi duboku u zemlju i do 100 cm. Visina stabla je od 60-160 cm, listovi naizmjenični, sivozelene boje, nazubljeni, sjedeći. Cvjetovi su bijele boje prošarani lila bojom. Cvjeta u maju ili u junu, plod je velika čahura, u njoj je sjeme sitno i tamnoplave boje. U plodovima se nalazi bijeli mliječni sok koji sadrži alkaloide od kojih zavisi ljekovitost i otrovnost ove biljke. Osušen na vazduhu zgusnut bijeli mliječni sok se koristi kao opijum, a dobija se narezivanjem nedozrelih čahura maka. Sakupljanje opijuma je u fazi opijumske zrelosti maka tj. 15 dana poslije precvjetavanja biljke (kada se između čahure i zadebljanog dijela biljke pojavi žuti presten). Narezivanje se vrši kasno popodne po sunčanom vremenu, ni preduboko ni prekratko. Sirovi opijum je mrkocrvene boje, na vazduhu tvrd i sjajan kao smola. Miris je slabo narkotičan, ukus gorak i malo ljut. Alkaloidne materije koje se nagomilavaju u zidu čahure su: morfin, tebain i kodein. Koristi se kao osnovni sastojak lijekova za smirenje bolova, ublažavanje grčeva i smirivanje kašlja, opijum djeluje i kao analgetik, antidijaroik, spazmolitik. Koristi se cvijet, sjeme i čahura kao i smola. Predstavlja i socijalni problem zbog zloupotrebe kao narkotik i droga .